Kašalj ili mobitel? Ono što baš muči koncerte – glazbena dilema!

Kašalj ili mobitel? Ono što baš muči koncerte – glazbena dilema!

U koncertnoj dvorani atmosferu često karakterizira koncentrirana tišina i snaga glazbe. Ipak, postoje poremećaji koji opetovano dolaze do izražaja. Aktualna rasprava rasvjetljava pitanje što su zapravo veći torpedi koncertnog doživljaja: kašalj posjetitelja ili zvonjava mobitela. Beat Fehlmann, direktor Njemačke državne filharmonije Rhineland-Pfalz, ima jasno mišljenje. Kašalj smatra manje mučnim jer je to fizički refleks. Zvonjava mobitela ipak izvlači njega i slušatelje iz koncentrirane tišine izvedbe. “Žao mi je posjetitelja koji pokušavaju potisnuti želju za kašljem”, rekao je Fehlmann u razgovoru o izazovima u koncertnoj dvorani.

Već je ranije primijećeno da se kašalj posebno često javlja za vrijeme koncerata klasične glazbe. Programska knjižica Alte Oper izričito poziva posjetitelje da izbjegavaju dosadan kašalj. Kašalj se često javlja između stavaka simfonija i sonata i može utjecati na užitak slušatelja, kako ističe članak Andreasa Bombe fnp.de objasnio. Istaknuti glazbenici poput Keitha Jarretta čak su odlučili napustiti pozornicu nakon napadaja kašlja u publici.

Kašalj i njegovi uzroci

Melanie Wald-Fuhrmann, direktorica Instituta Max Planck, u članku objašnjava da se kašalj ne javlja samo zbog bolesti. Umjesto toga, sama složena glazba mogla bi izazvati kašalj. “Visoka razina pažnje koju zahtijeva klasična glazba može dovesti do napetosti, što zauzvrat uzrokuje kašalj”, kaže Wald-Fuhrmann. Slušatelji se ne miču dok slušaju, što je neprirodno i može dovesti do kašljanja.

Kašalj je čak našao mjesto u povijesti glazbe. Skladatelji poput Mendelssohna i Schumanna uključivali su stanke u svoja djela kako bi se prilagodili kašlju publike. Alfred Brendel primijetio je da publika uvijek utihne nakon njegovih prekida. To bi moglo značiti da je i kašalj znak koncentriranog slušanja, što vodi do uzbudljive teze. Ako se kašalj može protumačiti kao znak napetosti, postavlja se pitanje pati li publika doista toliko više od kašlja nego zbog drugih zvukova.

Uloga pravila odijevanja i izgleda

Beat Fehlmann komentira i labavljenje pravila odijevanja u koncertnoj dvorani. "Stroga pravila su gotova", kaže on i poziva na promišljanje u nastupima gdje bi glazbenici trebali razmišljati o suvremenim izvedbama. Zalaže se za smanjenje distance između glazbenika i publike te stvaranje atmosfere u kojoj se posjetitelji mogu osjećati ugodno. Frak kao odjevna norma danas je čudan. Fehlmann apelira na posjetitelje da utišaju mobitele tijekom nastupa kako bi iskustvo bilo nesmetano za sve.

Različite reakcije na kašalj i zvonjavu mobitela u koncertnoj dvorani jasno pokazuju da na iskustvo odlaska na koncert utječu mnogi čimbenici. Kašalj se često tolerira kao prirodni dio slušanja, dok su mobiteli za mnoge apsolutno zabranjeni. U konačnici, i glazbenici i publika dio su kompleksne igre koncertne kulture.