Juncker upozorava: Stalne granične kontrole prijete Schengenu!

Juncker upozorava: Stalne granične kontrole prijete Schengenu!

Danas, 8. lipnja 2025., bivši predsjednik Europske komisije, Jean-Claude Juncker, komentirao je ponovno uvedene granične kontrole u Europi. U razgovoru za Njemačku tiskovnu agenciju Juncker je upozorio zemlje EU da te kontrole ne smiju postati norma. Politički analitičar ističe da se granične kontrole trenutačno ponovno planiraju u 10 od 27 zemalja EU.

Juncker je kritizirao pozive na trajne granične kontrole u Njemačkoj i izrazio očekivanje da će kancelar Friedrich Merz intervenirati na vrijeme. Posebno su bolne kontrole na granici s Luksemburgom, koje ne samo da opterećuju prekogranične odnose, već i kvare slavljeničko raspoloženje u kontekstu nadolazeće 40. obljetnice Schengenskog sporazuma. Sporazum, koji su 1985. godine potpisale Njemačka, Francuska, Luksemburg, Belgija i Nizozemska, postavio je temelje za granicu bez kontrola između država članica. Schengensku zonu, koju danas čini 29 država s oko 420 milijuna stanovnika, Juncker vidi kao središnji dio europskog sna.

Schengenski prostor u opasnosti

Juncker je hitno upozorio da bi normalizacija graničnih kontrola mogla značiti kraj Schengenskog sporazuma. Jedan od izazova s ​​kojima se Europa suočava je upravljanje migracijama na vanjskim granicama EU-a. Prema Europarl.europa.eu, u 2015. bilo je do 1,83 milijuna ilegalnih prelazaka granice. Ta je brojka pala na 200.000 do 2021., što pokazuje napore EU-a da pooštri kontrole i učinkovitije obradi zahtjeve za azil.

Posljednjih je godina EU razvio nove instrumente i agencije za osiguranje svojih vanjskih granica. To uključuje Schengenski informacijski sustav, Vizni informacijski sustav, Agenciju za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) i sustav registracije ulazaka i izlazaka. Osim toga, odobren je novi proračun za Fond za integrirano upravljanje granicom (IBMF) za razdoblje 2021. – 2027., koji uključuje 9,88 milijardi eura. Cilj ovog fonda je poboljšati sposobnost upravljanja granicama država članica i osigurati temeljna prava.

Uloga Njemačke u Europi

Juncker je naglasio posebnu ulogu Njemačke u Europskoj uniji i izrazio zabrinutost zbog pada jasnog diskursa europske politike. Konkretno, on primjećuje porast populističkih tendencija u tradicionalnim političkim strankama, što se također odražava na izborne rezultate u zemljama poput Poljske. Trenutna situacija zahtijeva paneuropsku raspravu o izbjegličkom pitanju i jačanju zaštite vanjskih granica EU.

Pokretanjem Europskog sustava putnih informacija i autorizacije (ETIAS), za koji se očekuje da će biti operativan do sredine 2025., EU ima za cilj identificirati sigurnosne rizike i kriminalne elemente prije ulaska. Tim se mjerama želi dodatno ojačati sigurnost granica u Europi i očuvati cjelovitost schengenskog prostora.