Otkriće X-zraka: umjetnost i znanost spojeni na jednoj izložbi!

Otkriće X-zraka: umjetnost i znanost spojeni na jednoj izložbi!

Uskoro se otvara nova izložba pod nazivom “X-zrake – moć rendgenske slike” kojom se slavi 130. obljetnica otkrića X-zraka Wilhelma Conrada Röntgena. Izum, koji je napravljen 8. studenoga 1895. u Institutu za fiziku Sveučilišta u Würzburgu, imao je dalekosežne učinke na umjetnost i znanost, kao i na medicinsku dijagnostiku. Izložena umjetnička djela uključuju rendgenski snimljene crkvene prozore s kosturima i umjetnička djela izrađena od rendgenski snimljenih biljaka i životinja. Ovi radovi ilustriraju kako X-zrake služe da nevidljivo učine vidljivim, iako ne mogu prodrijeti u kost.

Wilhelm Conrad Röntgen, rođen 27. ožujka 1845. u Lennepu, a preminuo 10. veljače 1923. u Münchenu, bio je njemački fizičar i sveučilišni profesor. X-zrake je otkrio slučajno tijekom pokusa s katodnim zrakama i nije dopustio da se njegovo otkriće patentira kako bi se ubrzalo njegovo širenje. Prvu Nobelovu nagradu za fiziku dobio je 1901. za svoj revolucionarni rad. Roentgenovo otkriće nije samo revolucioniralo medicinsku dijagnostiku, već je dovelo do otkrića radioaktivnosti i utjecalo na mnoga druga znanstvena otkrića.

Umjetnička interpretacija rendgenskih snimaka

Izložba nije posvećena samo medicinskim aspektima rendgenskih zraka, već i njihovoj zastupljenosti u umjetnosti. Važni umjetnici kao što su Nick Veasey i Jens Harder istraživali su medij i stvorili kreativna djela koja govore o estetici rendgenskih slika. Upotreba rendgenskih zraka u umjetnosti razvija se u posebno izražajno sredstvo koje se bavi odnosom vidljivog i nevidljivog.

Jedna od prvih snimljenih rendgenskih snimaka pokazuje ruku Roentgenove supruge Anne Berthe Ludwig i predstavlja ključni trenutak u povijesti medicinske slike. Ova rendgenska slika snimljena je 22. prosinca 1895. godine i predstavljala je prekretnicu u budućem razvoju radiologije.

Nasljeđe od značaja

Wilhelm Conrad Röntgen bio je pionir čiji je rad imao značajan utjecaj na modernu fiziku i medicinu. Brojne nagrade, ulice i obrazovne ustanove nose njegovo ime, uključujući Röntgenovu plaketu i nagradu Wilhelm Conrad Röntgen. Njemu u čast u Lennepu je izgrađen spomenik i njemački Roentgenov muzej. Roentgen je objavio ukupno 60 znanstvenih radova i dao značajan doprinos termo- i elektrodinamici, kao i fizici kristala.

Izložba “X-zraka – moć rendgenske slike” promatra se ne samo kao posveta jednom od najvažnijih znanstvenika 19. stoljeća, već i kao sučelje znanosti i umjetnosti koja potiče posjetitelje na razmišljanje o ulozi rendgenskih zraka u suvremenom svijetu. Događaj nudi priliku da se ljepotom i složenošću prirode uhvati rendgenska leća, što je fascinantno i na estetskoj i na znanstvenoj razini.

Za dodatne informacije o izložbi i Wilhelmu Conradu Röntgenu, pogledajte [Die Rheinpfalz](https://www.rheinpfalz.de/kultur_artikel,-börse-zu-r%C3%B6ntgenstrahl-in-kunst-und- Wissenschaft-_arid,5831035.html) i Wikipedia.