PKK odustaje: povijesna prekretnica za mir u Kurdistanu!

PKK odustaje: povijesna prekretnica za mir u Kurdistanu!

Dana 12. svibnja 2025. novinske agencije izvijestile su da je zabranjena Kurdistanska radnička stranka (PKK) odlučila raspustiti se i prekinuti svoju borbu protiv turske države. Ova odluka pobudila je nadu u okončanje četiri desetljeća dugog sukoba između PKK i turske države. Proces koji je doveo do ovakvog raspleta događaja započeo je u zimu 2024./25., a karakterizirale su ga kontradiktorne izjave obje strane. Turska vlada opisala je ovaj potez kao "povijesni" i važan za mir i stabilnost u regiji, pozivajući PKK da preda svoje oružje pod nadzor Ujedinjenih naroda, što se ne bi smjelo činiti turskoj vojsci.

PKK je izjavio da svoju "povijesnu misiju" smatra ispunjenom i da se kurdsko pitanje sada može riješiti kroz demokratsku politiku. Ovo je važan signal u pozadini dugog i iscrpljujućeg sukoba koji ima svoje korijene u političkom ugnjetavanju Kurda. Međutim, promatrači izražavaju sumnju da će ovaj korak dovesti do više demokracije u Turskoj.

Pozadina mirovnog procesa

Povijest sadašnjeg mirovnog procesa seže u pregovore 2013.-2015., kada je AKP pod predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom ukinuo izvanredno stanje u kurdskim područjima i dopustio kurdski jezik. Nakon intenzivnih borbi između PKK i turske vojske između 2009. i 2013., izravni pregovori s Abdullahom Öcalanom započeli su u zimu 2012. godine.

Na početku mirovnog procesa, PKK je povukao borce iz Turske u sjeverni Irak. Međutim, ovaj proces je zastao, a posljednji ozbiljni pokušaj da se napreduju pregovori dogodio se Öcalanovom porukom za novogodišnji festival u Newrozu 21. ožujka 2015. Međutim, situacija je eskalirala i nakon napada 20. srpnja 2015. prekid vatre je propao, što je dovelo do ponovnog izbijanja sukoba.

Trenutni razvoj događaja

Godine 2024. ponovno su započeli pregovori između AKP-a i ljevičarske kurdske oporbene stranke DEM, u koje je u proljeće 2025. bio uključen i Abdullah Öcalan. U izjavi je Öcalan pozvao PKK da se sam raspusti, bez posebnih zahtjeva za transformaciju političkog sustava. No, vladin tabor reagirao je oprezno i ​​nije komentirao mirovne pregovore niti ustupke kurdskoj strani.

PKK je istaknula kako su politički i pravni okvir, kao i proces dijaloga u parlamentu, preduvjeti za provedbu njezinih odluka. Hoće li svi borci poslušati poziv na razoružavanje ili će neki odbiti, ostaje za vidjeti. Nagađa se o mogućim ustupcima za kurdske glasove u zamjenu za političku potporu. Oslobađanje zatvorenih kurdskih političara također bi moglo utjecati na podršku vladi.

Turska vlada bi mogla vidjeti raspuštanje PKK-a kao domaći politički uspjeh, dok Öcalanova uloga u ovom procesu još nije konačno razjašnjena. Iako je potvrđeno da je nazočio kongresu PKK-a u sjevernom Iraku putem video veze, trenutno se ne raspravlja o njegovom puštanju na slobodu, iako bi potencijalno mogao dobiti više slobode. I dalje će se pozorno pratiti razvoj događaja jer bi se lako mogla ponoviti situacija kao što se dogodilo 2015. kada su propali pregovori i ponovno se rasplamsao rat.

Politička i vojna zbivanja u Kurdistanu složeno su pitanje koje zahtijeva stalno praćenje. Mir u regiji može u konačnici ovisiti o tome kako će se turska vlada i PKK nositi s ovom novom dinamikom.