40 godina Schengena: Trier i Luksemburg slave otvorene granice!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Schengenski sporazum slavi 40 godina otvorenih granica u Luksemburgu. Saznajte kakve koristi ima regija i koji izazovi stoje pred njom.

Das Schengener Abkommen feiert 40 Jahre offene Grenzen in Luxemburg. Erfahren Sie, wie die Region profitiert und welche Herausforderungen anstehen.
Schengenski sporazum slavi 40 godina otvorenih granica u Luksemburgu. Saznajte kakve koristi ima regija i koji izazovi stoje pred njom.

40 godina Schengena: Trier i Luksemburg slave otvorene granice!

Ove godine šira regija Sar-Lor-Lux može se osvrnuti na važnu razvojnu fazu koja je usko povezana sa Schengenskim sporazumom. Ugovor je potpisan u Luksemburgu 14. lipnja 1985. i od tada je revolucionirao mobilnost oko 400 milijuna ljudi u gotovo 30 europskih zemalja. Tijekom posljednjih 40 godina, Uredba je omogućila postupno ukidanje graničnih kontrola i ugrađena je u pravo EU-a od 1999. godine, omogućujući građanima da iskoriste novi oblik slobode putovanja koji je olakšao putovanje na posao, dolijevanje goriva i kupnju preko granice. Kao [SWR](https://www.swr.de/swraktuell/rheinland-pfalz/trier/wie-trierer-und-luxemburger-seit-40-jahren -von-den-offenen-börsen-des-schengen-vertrags-beim-pendeln-tanken-und-einkaufen-profitieren-100.html) izvješća, oko 50.000 putnika koji govore njemački svakodnevno koristi prednosti otvorene granice s Luksemburgom kako bi tamo radili.

Ekonomske prednosti su značajne za regiju Trier. Luksemburške tvrtke imaju koristi od kvalificiranih stručnjaka iz pogranične regije, dok mnogi Nijemci koriste prednosti razlika u cijenama u Luksemburgu, posebno za gorivo i piće. Trier također privlači brojne posjetitelje iz Luksemburga, koji jačaju i promoviraju lokalno gospodarstvo.

Proslave obljetnica

Ove godine također se obilježava 40. obljetnica Schengenskog sporazuma. U gradu Schengenu 14. lipnja 2025. planiraju se velika slavlja, uključujući službenu ceremoniju, otvaranje nove izložbe u Europskom schengenskom muzeju i festival zajednice. Očekuju se počasni gosti kao što su veliki vojvoda Henri i velika vojvotkinja Maria Teresa od Luksemburga, kao i Robert Goebbels, koji je potpisao sporazum 1985. godine.

Međutim, otvorene granice nisu bez izazova. O privremenim stacionarnim kontrolama koje bi Njemačka željela uvesti na nekoliko unutarnjih schengenskih granica od 2024. raspravlja se politički i društveno. Ove su mjere, usmjerene na borbu protiv nezakonitih migracija i prekograničnog kriminala, ograničene i postavljaju pitanja o budućem upravljanju graničnim kontrolama.

Aktualni izazovi i nove mjere

Kontekst Schengenskog sporazuma i danas je obilježen izazovima, kao što EU pokazuje u svojoj strategiji za poboljšanje upravljanja migracijama. U 2021. broj ilegalnih prelazaka na vanjskim granicama EU-a iznosio je samo 200 000, što je značajno smanjenje u usporedbi s 1,83 milijuna u 2015. U svjetlu tih događaja, EU ima za cilj pooštriti kontrole na vanjskim granicama i uvesti učinkovitije postupke podnošenja zahtjeva za azil. U tu svrhu razvijaju se novi instrumenti i agencije, kako izvješćuje Europski parlament.

Primjer za to je Europski sustav putnih informacija i autorizacije (ETIAS), za koji se očekuje da će biti operativan do sredine 2025. Cilj je identificirati kriminalce i sigurnosne rizike prije nego što uđu u EU. Osim toga, u tijeku je rad na opremanju Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu kako bi osigurala 10 000 graničnih službenika do 2027. i poboljšala kapacitete na vanjskim granicama.