40 godina Schengena: Trier i Luksemburg slave otvorene granice!
Schengenski sporazum slavi 40 godina otvorenih granica u Luksemburgu. Saznajte kakve koristi ima regija i koji izazovi stoje pred njom.

40 godina Schengena: Trier i Luksemburg slave otvorene granice!
Ove godine šira regija Sar-Lor-Lux može se osvrnuti na važnu razvojnu fazu koja je usko povezana sa Schengenskim sporazumom. Ugovor je potpisan u Luksemburgu 14. lipnja 1985. i od tada je revolucionirao mobilnost oko 400 milijuna ljudi u gotovo 30 europskih zemalja. Tijekom posljednjih 40 godina, Uredba je omogućila postupno ukidanje graničnih kontrola i ugrađena je u pravo EU-a od 1999. godine, omogućujući građanima da iskoriste novi oblik slobode putovanja koji je olakšao putovanje na posao, dolijevanje goriva i kupnju preko granice. Kao [SWR](https://www.swr.de/swraktuell/rheinland-pfalz/trier/wie-trierer-und-luxemburger-seit-40-jahren -von-den-offenen-börsen-des-schengen-vertrags-beim-pendeln-tanken-und-einkaufen-profitieren-100.html) izvješća, oko 50.000 putnika koji govore njemački svakodnevno koristi prednosti otvorene granice s Luksemburgom kako bi tamo radili.
Ekonomske prednosti su značajne za regiju Trier. Luksemburške tvrtke imaju koristi od kvalificiranih stručnjaka iz pogranične regije, dok mnogi Nijemci koriste prednosti razlika u cijenama u Luksemburgu, posebno za gorivo i piće. Trier također privlači brojne posjetitelje iz Luksemburga, koji jačaju i promoviraju lokalno gospodarstvo.
Proslave obljetnica
Ove godine također se obilježava 40. obljetnica Schengenskog sporazuma. U gradu Schengenu 14. lipnja 2025. planiraju se velika slavlja, uključujući službenu ceremoniju, otvaranje nove izložbe u Europskom schengenskom muzeju i festival zajednice. Očekuju se počasni gosti kao što su veliki vojvoda Henri i velika vojvotkinja Maria Teresa od Luksemburga, kao i Robert Goebbels, koji je potpisao sporazum 1985. godine.
Međutim, otvorene granice nisu bez izazova. O privremenim stacionarnim kontrolama koje bi Njemačka željela uvesti na nekoliko unutarnjih schengenskih granica od 2024. raspravlja se politički i društveno. Ove su mjere, usmjerene na borbu protiv nezakonitih migracija i prekograničnog kriminala, ograničene i postavljaju pitanja o budućem upravljanju graničnim kontrolama.
Aktualni izazovi i nove mjere
Kontekst Schengenskog sporazuma i danas je obilježen izazovima, kao što EU pokazuje u svojoj strategiji za poboljšanje upravljanja migracijama. U 2021. broj ilegalnih prelazaka na vanjskim granicama EU-a iznosio je samo 200 000, što je značajno smanjenje u usporedbi s 1,83 milijuna u 2015. U svjetlu tih događaja, EU ima za cilj pooštriti kontrole na vanjskim granicama i uvesti učinkovitije postupke podnošenja zahtjeva za azil. U tu svrhu razvijaju se novi instrumenti i agencije, kako izvješćuje Europski parlament.
Primjer za to je Europski sustav putnih informacija i autorizacije (ETIAS), za koji se očekuje da će biti operativan do sredine 2025. Cilj je identificirati kriminalce i sigurnosne rizike prije nego što uđu u EU. Osim toga, u tijeku je rad na opremanju Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu kako bi osigurala 10 000 graničnih službenika do 2027. i poboljšala kapacitete na vanjskim granicama.